ADU Dox: Park ljubavi, Viktorija i Pun kufer

Prvi se Dox-mačići ne bacaju u vodu

U sklopu programa ADU DOX, koji predstavlja dokumentarne radove, uglavnom prvijence studenata Akademije dramskih umjetnosti, ovaj put pod mentorskom palicom profesora Nenada Puhovskog i Gorana Devića, u srijedu je na velikom platnu prikazan sasvim relevantan trolist filmova - Park ljubavi Lane Kosovac, Viktorija Silve Ćapin i Pun kufer Tomislava Jelinčića.

Palac gore posebno zaslužuje prva autorica koja se 'prošetala' Parkom ljubavi, evocirajući nostalgiju jednog minulog vremena koje je slavimo ljubav, odnosno vrijeme poslije Drugog svjetskog rata kada je izgrađen taj Park ljubavi gdje su mladenci poslije vjenčanja, prema svom izboru i želji, zasadili jedno stablo kao uspomenu na svoj brak i simbol zajedništva i ljubavi koje će dalje nastaviti rasti. Da bi pronašla neke od parova koji su sadnjom te davne godine ostavili u parku svoj ljubavni zalog, najprije se angažirala oko javnih službi koje su se oglušile, zatim je kopala po raznim 'forumima' i lijepila oglase po tim stablima u parku, pa između ostalog umalo zbog toga zaradila i kaznu, a jedan je bračni par 'stigao' preko obiteljskih prijatelja. Iako ih je pojedinačno snimala samo nekoliko puta, protagonisti su oduševili neposrednošću i duhovitošću, čak i s dozom lucidnosti, što je dodatno začinilo gledateljevu pažnju (jedna ženska 'glava u kući' govori kako su na početku braka njih dvoje bili ljubavnici, kasnije su se pretvorili u brata i sestru, a sada je faza kada su dvije sestre, dok 'jača polovica' šuti kao zalivena i samo kima glavom), kao i spektar različitosti njihovih karaktera što su se razlili pred kamerom. Studentsko-ziheraški, ali opravdano autorica koristi miks arhivskih snimaka o Parku mladenaca i onih zabilježenih u sadašnjem vremenu, te emotivni glas u offu, kao odraz njihovih ljubavnih priča u ogledalu vremena.

Portret jedne glazbenice, Viktorije Novosel, i njen put od ulične sviračice do najsjajnije zvijezde glazbenog showa i prvog samostalnog CD-a kao krune uspjeha, tri je godine pratila njena prijateljica i studentica režije Silva Ćapin koja je priznala, da u pomoć nisu priskočili mentori i pomogli joj da ispliva iz mora materijala što se skupio tijekom vremena, taj film nikad ne bi ugledao svjetlo dana. Prateći Viktoriju iz osobne, pa time i pomalo nezahvalne vizure, autorica ju je učestalo 'lovila' u akutnim situacijama, gdje njena 'bez dlake na jeziku' osobnost bogata individualističkim nijansama, poput vrlo gromoglasnog, ali simpatičnog smijeha, podcrtava Viktorijinu i osobnu i umjetničku autentičnost. Šteta je što se pritom uglavnom zadržala samo na površini, a dramaturški je oskudno i propitivanje 'od trnja do zvijezda' problematike u današnjem showbizz-svijetu gdje se ona odjednom (s)našla?

Zanimljivu priču o šarolikim ljudima iz svih dijelova Hrvatske koji su, kad im je bio pun kufer stresnog života u gradu i kapitalističke moderne civilizacije, spakirali svoje kofere i upustili se u robinzovski (su)život u zaselku kraj Blatuše na Petrovoj gori, gdje su izgradnjom kućica od blata, drva i slame, bacili rukavicu u lice 'građevinskom kartelu', načuo je poznati TV-voditelj i student dokumentaristike Tomislav Jelinčić, te odmah okupio ekipu i zaputio se u to novopečeno eko-selo čiji je 'poglavica' glazbenik i izumitelj Robert Schenk. Da bi punim plućima osjetio svaki djelić njihovog prirodnog života, boravio je ondje više puta po nekoliko dana, i to tijekom šest mjeseci, a najviše ga se dojmila savršena tišina za koju je mislio da u takvom obliku više ne postoji, kao i gastronomski užici poput štrukli od koprive ili poslastica od medvjeđeg luka.

Prateći stanovnike te zajednice u njihovim (svako)dnevnim aktivnostima, gdje su svi u svemu 'sami svoji majstori', od sadnje i branja plodova, spravljanja jela, gradnje nastambi i večernjeg opuštanja uz logorsku vatricu, u težnji ostvarenja savršenog sklada s prirodom, sobom samima i drugima, redatelj njihovu odluku o napuštanju 'broda' moderne civilizacije ni ne glorificira ni ne negira, no na kraju, bacajući malo 'kritičarske' prašine, kada nesputano ponašanje jednog para koji ne poštujući pravila igre 'okreće leđa' zajednici, dovodi malčice, premda nedorečeno, u pitanje njihov o(p)stanak i krhkost utopije da je život u plemenu moguć čak i u 21. stoljeću.

Superpetak na ZagrebDoxu: od superjunaka do čovjeka baterije!

Petak na ZagrebDoxu donosi dvije hrvatske premijere: film Buđenje srpske redateljice Irene Fabri na rasporedu je u 19 sati u dvorani broj 1, a film Biba struja Dušana Šaponje u 20 sati u dvorani 4. Irena Fabri u filmu Buđenje prati troje mladih Beograđana, pripadnika generacije koja predstavlja novu klasu, tzv. elitnu marginu: uspješni studenti, budući umjetnici I intelektualci koji ne vide svoje mjesto u budućnosti srpskog društva. Biba Struja je film o istoimenom čovjeku akumulatoru koji boluje od ektodermne displazije, neobično je otporan na visoki napon i može ga kontrolirati. Zahvaljujući ulasku u Guinnessovu knjigu rekorda, postao je zvijezda brojnih emisija diljem svijeta.

Detaljan raspored programa 9. ZagrebDoxa

zagrebdox dokumentarni festival Viktorija Goran Dević Nenad Puhovski Iva Cikojević adu dox Park ljubavi Viktorija Novosel Pun kufer