Zbog tebe (2016) - Šaka u želudac HAVC-ovom interesnom kartelu

Hrvatski film nosi stigme, prije svega pretencioznosti, visokih ega, osrednjih ambicija i oslonjenosti ka sigurnom budžetu i još sigurnijim nagradama na žirijem vrlo upitnim festivalima. I onda se pojavio Anđelo Jurkas. Koji je vrlo hrabro odlučio snimiti nezavisni film. Ovaj epitet inače nose filmovi koji svojom neovisnošću od moćnih i politički korektnih studija imaju petlje u svojoj radnji uprizoriti neki društveno intrigantan fenomen. Da karikiram, nepostojanje ovakvih produkcija odgovara na pitanje zašto kod nas nema kritičkih filmova o političkom kriminalu, privatizacijskoj mafiji ili umreženim kartelima. Zašto nema dokumentarnog ili igranog filma o zamračivanju sredstava u državnim institucijama i agencijama. Jer naravno - nitko nije budala da plati istraživanje vlastitog poslovanja. Zato je hrvatski nezavisni film paralela za ostvarenja koja nisu dobila potporu HAVC-a, Ministarstva kulture, 'regiona', korporacija ili privatnih mecena. Nećemo se lagati - kod nas filmovi ionako ne donose zaradu studijima da bi se isplatilo ulaganje. A ovo nije ratni film, nostalgija na 'bratstvo i jedinstvo' ili mučna drama o ocu silovatelju ili mužu s teškom rukom. Ovo je prije svega životna, a onda i ljubavna priča ispričana nalik već viđenim formatima (poput srpskog 'Sedam i po' ili Altmanovih 'Kratkih vezova' koje je isto tako pratio knjiški predložak). Početna premisa gledatelja odmah vuče na zaključak - redatelj i scenarist (u ovom slučaju ista osoba) ima neku širu sliku koju nastoji slijediti tijekom priče.
Iako se sudeći po navedenim boljkama hrvatske kinematografije može reći da pretencioznost postoji, gledatelj je neće osjetiti i do samog kraja o njoj neće niti razmišljati. Nekakva šarolika kombinacija Linklatera, Allena i inih je samo povremeno uočljiva - film je prilično dugačak i zaista ima pregršt materijala da bi se tako jednostavno mogao izvlačiti redateljev uzor. Sedam je storija po sedam dana u tjednu i sve obiluju vrlo respektabilnom glumačkom postavom. Jurkasa će iskompleksirani 'akademici' vjerojatno prozivati za nedostatak 'filmske naobrazbe' (čitaj: prolazak kroz njihove sustave i filtere), no to se uistinu ne vidi - posebice u redateljskom poslu. Scenarij doduše ima rupa (što je spisateljski problem), a njegovu glumu neki će okarakterizirati odličnom, a neki površnom - riječ je o ukusu. Leona Paraminski dominira prvom pričom, druga je po mom sudu najbolja u svim sektorima, treća govori o možebitnoj Ménage à trois i ima svojih trenutaka ali ostavlja dojam nepotpunosti, četvrta mi se najslabije uklapa u slagalicu i plijeni isključivo epizodnim ulogama Ivana Šarića i Urbana koji mi nisu pretjerano uvjerljivi, peta je šaljiva ali nekako ostaje na pokušaju, šesta koja uključuje Natašu Janjić i dva producenta izvrsna, a sedma prolazi u završnoj dominaciji ženske uloge, onoj Jelene Perčin. Kao što rekoh, solidna redateljska palica i za hrvatske uvjete vrlo dobra gluma uspijevaju uglancati i scenarij, te ono što je prijeko potrebno svim ostalim domaćim produkcijama - odličan soundtrack. Završna glazura koja bi trebala odati agendu to čini previše eksplicitnim i možda je sve trebalo uraditi suptilnije ili posve gledatelju ostaviti na razmišljanje - ovako nitko nije siguran na čemu je.
To je možda i najveća kritika filmu. Iako je sniman i montiran godinu i pol izgleda kao da je zbrzan. Osjeti se nekakva nervoza pri snimanju, nedorečenost pri scenariju, forsiranost pri zaključivanju. Ove tehničke manjkavosti poput slabijeg ozvučenja ne treba ni navoditi jer je to višedesetljetna rak rana domaćeg filma. Pohvaliti treba izbjegavanje scena seksa, golotinje, 'specijalnih' efekata ili brutalnog nasilja - iste one koje najviše ubadaju u oči i zbog kojih izbjegavam pisati recke o našim ostvarenjima. Isto tako s obzirom da je riječ o 'Indie' produkciji - možda se moglo malo više dirnuti u zabranjena područja. Pri tome ne mislim na malograđanske ideološke tabu teme na koje erektiraju domaći filmaši već na stvarne rasturače društva o kojima isti ti hvalisavci ne smiju ni 'prdnuti' jer od istih dobivaju sredstva za (ne)uspjeh. Ili pak posve nove ideje koje promovira Linklater. Jurkas je već najavio nova dva filma koja bi mu trebala zaključiti trilogiju ('Fuck off I Love You', 'Happy End') i treba mu čestitati na mudima. Ne bih isključio ni mogućnost da mu se i ovaj film isplati u kinima. Minusa svakako ima, ali u njegovom slučaju to su samo naputci što treba činiti u sljedećim naslovima, nikako i žestoke prozivke. Dok drugi naslovima podilaze gledateljima, provociraju (najčešće desne) ideološke skupine, sadržaj baziraju na povijesnom revizionizmu - 'Zbog tebe' će gledatelja opustiti, nasmijati i ohrabriti da čak i u ovom duboko kontroliranom poslu ima mjesta za nešto neovisno. Tko zna, možda jednom vidimo i Biopic o Tuđmanu, Titu ili, ne daj bože, 'velikom filmskom meceni' Ivi Sanaderu.
nataša janjić Leona Paraminski urban Jelena Perčin Ivan Šarić Zbog tebe Anđelo Jurkas neovisni film
Povratak na popis novosti u odabranoj kategoriji
Komentari (0)
Ukoliko nemate korisnički račun, možete se registrirati.
Top Kino
Top Dvd
Top BluRay
Pretraži projekcije
Trenutno u kinima
22.09.2022. u 14:16Počelo je snimanje novih nastavaka serije 'Južni vetar'!
19.04.2022. u 08:21Titlovi za minimalac
19.04.2022. u 08:20Neobična zanimanja kojima su se poznati glumci bavili prije nego su postali slavni
16.03.2022. u 09:12Kako dobiti posao u filmskoj industriji?
09.03.2022. u 09:1215 filmskih poslova u industriji zabave